| Hronika | |||
"Politiko": Bela kuća pravi listu dobrih i loših NATO saveznika, kako bi nagradila one koji su podržali SAD u ratu sa Iranom i sankcionisala one koji to nisu |
|
|
|
| četvrtak, 23. april 2026. | |
|
Administracija predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa razmatra uvođenje svojevrsne liste "dobrih i loših" članica NATO, kako bi nagradila saveznike koji su podržali SAD u ratu sa Iranom a sankcionisala one koji to nisu učinili, saznaje danas američki Politiko od izvora. Plan, koji je razrađivan uoči posete generalnog sekretara NATO Marka Rutea Vašingtonu, uključuje procenu doprinosa država članica Alijansi i njihovo razvrstavanje u kategorije, navode diplomate i zvaničnici upoznati sa inicijativom. Prema navodima izvora, Bela kuća razmatra opcije poput premeštanja američkih trupa, smanjenja vojnih vežbi ili ograničavanja vojne saradnje sa "neposlušnim" partnerima, iako konkretne mere još nisu definisane. Portparolka Bele kuće Ana Keli izjavila je da saveznici nisu pružili adekvatnu podršku tokom rata u Iranu, naglašavajući da će SAD "zapamtiti to".
Nije precizirano koje zemlje bi se našle u kojoj kategoriji, ali se navodi da bi Poljska i Rumunija mogle da imaju koristi, s obzirom na bliske odnose sa Vašingtonom i spremnost da prime dodatne američke trupe. S druge strane, pojedine zemlje, uključujući Španiju, kao i saveznica poput Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske, odbile su ili odložile podršku američkim zahtevima tokom sukoba sa Iranom. Predstavnici Pentagona ističu da će saradnja biti prioritet sa "uzornim saveznicima", dok pojedini američki zakonodavci upozoravaju da bi kažnjavanje saveznika moglo dodatno da oslabi Alijansu. Ovaj potez, kako piše Politiko, smatra se novim pritiskom na saveznike, nakon ranijih Trampovih upozorenja, uključujući pretnje povlačenjem SAD iz NATO i predloge poput pripajanja Grenlanda. Američki ministar odbrane Pit Hegset još u decembru je najavio da će "uzorni saveznici" poput Izraela, Južne Koreje, Poljske i baltičkih zemalja imati poseban tretman, dok će oni koji ne doprinose kolektivnoj odbrani snositi posledice. Iako nije jasno koje zemlje spadaju u koju kategoriju ili da li je generalni sekretar Rute upoznat sa ovim planom, Rumunija i Poljska bi mogle biti među najvećim dobitnicima. Obe zemlje i dalje uživaju predsednikovu naklonost i pozdravile bi veći broj američkih vojnika. Poljska vlada, koja je među članicama NATO-a sa najvećim izdacima za odbranu, već pokriva skoro sve troškove smeštaja 10.000 američkih vojnika stacioniranih na njenoj teritoriji. Nedavno proširena vazduhoplovna baza Mihail Kogalničanu u Rumuniji, koju SAD koriste za vazdušni rat u Iranu, ima kapacitet da smesti dodatne američke snage. Koncept „primernih saveznika“ bi Trampu dao alat da razlikuje članice koje su podržale napore SAD u Iranu - poput okončanja teheranske blokade Ormuskog moreuza i ustupanja baza - od onih koje to nisu učinile. Dok su Španija i saveznici poput Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske odbijali ili odlagali američke zahteve za pomoć, Rumunija i nekoliko manjih zemalja dozvolile su Sjedinjenim Državama da koriste njihove vazduhoplovne baze. Bugarska je takođe tiho pružala logističku podršku američkim operacijama na Bliskom istoku. (Politika) |