Hronika | |||
Švedska vlada u strategiji nacionalne bezbednosti: Rusija predstavlja najveću pretnju Švedskoj i njenim saveznicima |
ponedeljak, 08. jul 2024. | |
Rusija predstavlja najveću pretnju Švedskoj i njenim saveznicima do 2030, ocenila je švedska vlada u najnovijoj strategiji nacionalne bezbednosti. Ministar odbrane Pal Jonson je rekao da će pretnja koju predstavlja Rusija zavisiti od toka rata u Ukrajini, ali da je „spremna da preduzme velike političke i vojne rizike“. „Ne treba isključiti oružani napad na Švedsku ili njene saveznice“, piše u najnovijoj strategiji nacionalne bezbednosti te zemlje. U januaru je zapovednik oružanih snaga rekao svojim sugrađanima da se mentalno pripreme za rat. Sredinom juna je ruski vojni avion narušio švedski vazdušni prostor kod strateški važnog ostrva Gotland u Baltičkom moru. Švedska je nakon ruskog zauzimanja Krima počela da jača vojne snage, a nakon invazije Rusije na Ukrajinu 2022. odlučila je da pristupi NATO-u. Punopravna članica zapadnog vojnog saveza je postala u martu 2024, nakon 200 godina neutralnosti. U novoj strategiji, Švedska veliku pažnju poklanja i zaštiti svojih strateških bogatstava, posebno na severu zemlje gde su u Kiruni, Laponiji, 2023. otkrivena najveća nalazišta retkih metala u Evropi. Retki zemljišni metali čine skup od sedamnaest hemijskih elemenata u periodnom sistemu elemenata – petnaest lantanoida, skandijum i itrijum. Njihova je pojava na Zemlji retka, ali su vrlo korisni u modernim proizvodnim procesima. Koriste se u tehnološkoj industriji, proizvodnji baterija, katalizatora, za projektile i brojne druge stvari, što bi moglo osigurati nezavisnost EU od Kine i Rusije. Takođe su važni za zelene tehnologije uključujući vetroturbine i električna vozila. Trenutno se 98 posto retkih metala koji se koriste u Uniji uvozi iz Kine. (N1-AFP) |