Kako će Srbi u Srbiji proslaviti Dan državnosti BiH

Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a (Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja SR Bosne i Hercegovine) počelo je 25. novembra 1943. godine u 19 sati, a zavšeno u 4 sata ujutro, 26. novembra.

Koncert Dina Merlina u Beogradu održaće se 25. novembra 2011. godine i počeće samo nekoliko sati kasnije nego što je počelo zasjedanje ZAVNOBiH-a 1943. godine, ali će se par sati ranije i zavšiti. Pazi, kakva slučajnost, Dan državnosti Bosne i Hercegovine je upravo 25. novembar. Ali otkud to da Dino Merlin baš na taj dan drži koncert, zar ne bi on kao veliki patriota trebao taj dan da bude sa svojim narodom, a ne u Beogradu i Srbiji u kojoj nije nastupao dvije decenije. Čudno, zaista.

Više će izgleda ljudi u Beogradu zajedno sa Dinom Merlinom proslaviti Dan državnosti Bosne i Hercegovine nego u Republici Srpskoj. U Beogradu će se Dan državnosti BiH slaviti tri dana. Valjda su Srbi tako htjeli, to je njihov običaj.

Ovaj praznik ne slave Srbi u Bosni i Hercegovini, ali kako stvari stoje slaviće ga Srbi u Srbiji. Nema veze, Srbin ko Srbin, s ove ili s one strane Drine, svejedno je, bitno je da se to obilježi. Možda je i bolje obilježiti taj praznik i van Bosne i Hercegovine kako bi on poprimio širi karakter i proslavio se u više zemalja.

Zabava donosi zaborav. Zaboravimo sve izjave Dina Merlina o Srbiji, Srbima, Beogradu. Ničanski rečeno, ne treba nam istorija kao veliko sjećanje, treba nam umjetnost da bi preživjeli istinu.

Srbija je za Edina Dervišhalilovića, poznatijeg kao Dino Merlin, dugo bila metafizička kategorija, jer je s one strane Drine bilo isto što i s one strane prirode. Međutim, njegova muzika je davno prešla tu granicu, ali možda se ta muzika boji sama da bude u Srbiji, pa je onda sa sobom povela ideologiju i politiku. Ko zna?

Nevjerovatno je kako slučajnosti naprave simboliku, i navode nas da se prosto zapitamo da li su to uopšte slučajnosti. Neko će u svemu ovom vidjeti političku pozadinu i izraz instrumentalizacije muzike, umjetnosti i kulture uopšte u političke svrhe, ali da čovjek ne griješi dušu, možda je to sve opet slučajnost, treba ostaviti i tu mogućnost na kraju krajeva. Ili, možda bolje rečeno, treba ostaviti čitaocu da sam prosudi i dizajnira svoju sliku o ovome.

Da ne bude zabune, ja moram reći da je Dino Merlin jedan od mojih omiljenih pjevača i da gotovo sve njegove pjesme znam napamet. No, Aristotel je rekao da mu je drag Platon, ali da mu je istina draža. Tako je i meni draga Merlinova muzika, ali...