Nije vreme za promene Dejtona

("Glas Srpske", 07.10.2009)

Sastanak u Butmiru kod Sarajeva zakazan za 9. oktobar je inicijativa NATO-a i EU i mi samim tim nismo dobili poziv. Znamo da će na sastanku u Butmiru biti lideri osam političkih stranaka i da je smisao inicijative uspostavljanje dijaloga, ali što se tiče sadržaja "paketa", koji će biti ponuđen, nismo upućeni u njegove detalje. U svakom slučaju, to je inicijativa EU i NATO-a. Mi smo uvijek bili za uspostavljanje dijaloga, jer je to jedinstven mehanizam za rješavanje pitanja u ovoj zemlji. Ovo je u intervjuu za "Glas Srpske" izjavio novi ambasador Ruske Federacije u BiH Aleksandar Bocan Harčenko.

On je istakao da Ustav i njegove izmjene ni u kom smislu ne mogu da budu dopunski uslov za tranziciju OHR-a, jer je u međunarodnoj zajednici dogovoreno da je uslov za njegovo zatvaranje ispunjavanje zadatih uslova.

Nedavno ste došli u BiH, kakvo je Vaše mišljenje o situaciji u zemlji?

- Iako sam odskora u BiH, upoznat sam sa situacijom u ovoj zemlji u kojoj se osjećam kao kod kuće. Što se tiče političkih stvari u BiH, razumno je da još uvijek ima političkih tenzija i protivrječnosti, pa unutrašnji politički dijalog ne ide kako bismo htjeli. Pozdravili smo dogovore "prudske trojke", koja je došla do pozitivnih koraka koji se tiču i ispunjavanja uslova Savjeta za primjenu mira (PIC), takozvanih uslova i ciljeva "pet plus dva". Ispunjavanje tih zadataka je neophodno za zatvaranje OHR-a i preuzimanje misije Evropske unije. Nažalost, taj dijalog više ne postoji, što je razočaravajuće, i neophodno je što prije uspostaviti taj dijalog. Mnoga pitanja i unutrašnje tenzije prevashodno moraju da se rješavaju unutar zemlje, među političarima i u institucijama BiH, kako na nivou BiH, tako i na entitetskim. Pored svega, situacija u BiH se promijenila i mnogo se razlikuje u odnosu na onu kakva je bila poslije sukoba. Zemlja je stabilna i ne vjerujemo da postoje tenzije koje bi dovele do dezintegracije zemlje. Sada je vrlo važno očuvanje Dejtona i njegova implementacija. Bitno je očuvanje državne konstrukcije zemlje kao države sastavljene od dva entiteta. U tom okviru moguće je pregovaranje, ali uz uvažavanje interesa svih, uz uvažavanje interesa svih ustavnih naroda i uvažavanje dva entiteta. Bez ovoga ne može doći do poboljšavanja situacije i pozitivnog prodora naprijed. Rusija smatra da je zemlja stabilna, ali joj je neophodan korak naprijed uz poštovanje svih predstavnika institucija u BiH i dva entiteta. Treba poboljšati funkcionisanje centralne vlasti, ali uz uvažavanje entiteta i Dejtonskog sporazuma.

Kakav je stav Rusije o sastanku koji će se pod okriljem SAD i EU održati u petak u vojnoj bazi Butmir u Sarajevu sa liderima osam političkih stranaka u BiH?

- Mi sada čekamo. Poznato je da je sastanak zajednička inicijativa SAD i EU. Ovo nije sastanak koji je inicirao PIC. Rečeno je da tamo ima stvari koje su vezane za perspektivu države za članstvo u EU, kao i onih koje su vezane za ulazak u NATO. Ovo nije naša stvar, jer Rusija nije članica ni EU, ni NATO-a i tu nemamo nikakvu ulogu. Predstavnik EU Zoltan Martinuš je rekao da je Rusija informisana o ovom sastanku. Kao članica PIC-a dobili smo informaciju o sastanku u Sarajevu, kao i u Briselu i Moskvi. Znamo da će na sastanku biti lideri osam političkih stranaka, da je smisao inicijative uspostavljanje dijaloga, ali što se tiče sadržaja "paketa", koji će biti ponuđen, nismo upućeni u njegove detalje. U svakom slučaju, to je inicijativa EU i NATO-a. Mi smo uvijek bili za uspostavljanje dijaloga, jer je to jedinstven mehanizam za rješavanje pitanja u ovoj zemlji. Što se tiče "pet plus dva" uslova, što je sada najvažnije pitanje, ukoliko dođe do napretka, to ćemo pozdraviti. Ukoliko se riješi pitanje vojne i državne imovine, onda PIC može reći da je plan ispunjen i to je osnov da PIC može donijeti odluku o zatvaranju OHR-a i njegovoj tranziciji ka misiji EU. Iz štampe smo saznali da bi moglo biti riječi i o Ustavu BiH. Ustav i njegove izmjene ni u kom smislu ne mogu da budu dopunski uslov za tranziciju OHR-a, jer je u međunarodnoj zajednici dogovoreno da je uslov za njegovo zatvaranje ispunjavanje zadatih uslova. Što se tiče promjena Ustava, one mogu da budu usaglašene samo na osnovu konsenzusa unutar BiH. Mora da dođe do saglasnosti svih. O ovome u BiH postoji mnogo razmimoilaženja i različitih stavova. Sigurno je teško doći do konsenzusa, te stoga sada nije vrijeme za promjenu Dejtona. Ukoliko se desi kompromis i dogovor na bazi konsenzusa, nemamo ništa protiv, ali to mora da bude konsenzusom i bez miješanja međunarodne zajednice. Nametanje nije prihvatljivo i ne može da bude garant za neki progres u BiH.

Da li su predstavnici Ruske Federacije dobili poziv na sastanak u Butmiru?

- To je inicijativa NATO-a i EU i mi samim tim nismo dobili poziv.

Bili ste i član ruske delegacije na pregovorima u Dejtonu. Ne čini li Vam se da ovaj sastanak pomalo liči na "Mini Dejton"?

- Situacija u BiH je sasvim drugačija izvana i unutra. Sve teškoće koje BiH ima mislim da ne može otkloniti jedan sastanak. Ne bih pravio paralele, jer situacija sada i ona kada je održan Dejton je sasvim drugačija. Sada je mnogo bolja. Nije vrijeme da dođe do nekakvog "Dejtona 2".

Da li se međunarodna zajednica, po Vašoj ocjeni, previše petlja u situaciju u BiH, pogotovo ako će na sastanku u Butmiru biti riječi i o izmjenama Ustava?

- Već nekoliko godina smatramo da je vrijeme za tranziciju OHR-a došlo. I sada je vrijeme za tranziciju, jer je situacija u zemlji dosta stabilna. Došlo je do izričite neophodnosti promjene odnosa i djelovanja međunarodne zajednice. Sadašnja situacija nema veze sa onom iz 1996. ili 1997. godine. Međunarodna zajednica mora uglavnom, a možda i jedino da bude savjetodavac, a ne faktor miješanja u situaciju u BiH i nametanja rješenja. Sve odluke od presudnog značaja kao što su promjene Ustava moraju da budu domaći proizvod. Moraju da budu proizvod do koga se došlo konsenzusom i saglasnošću svih u BiH.

Da li će uskoro doći do ukidanja OHR-a i postoji li hitna potreba da se to desi do kraja ove godine?

- Postoji hitna potreba da PIC donese odluku o tome. Mi se nadamo da će do toga doći na sljedećem zasjedanju PIC-a u novembru. Međutim, to ne zavisi samo od Rusije i vjerujem da će ta odluka biti donesena uz saglasnost PIC-a. U okviru PIC-a Rusija se zalaže za zatvaranje OHR-a. Tranzicija OHR-a u kancelariju EU bi značila promjenu djelovanja međunarodne zajednice.

Kada je riječ o "bonskim ovlašćenjima", kakav je Vaš stav po tom pitanju?

- "Bonska ovlašćenja" sada ne dolaze u obzir, jer su samo prepreka razvoju dijaloga u BiH. Ispoljavanje nekih nametnutih rješenja ne doprinosi stabilizaciji odnosa ni podsticanju dijaloga. Treba da se dogovorimo da "bonska ovlašćenja" zamrznemo sve dok postoji OHR. Poslije zatvaranja OHR-a nikakva "bonska ovlašćenja" ne treba da postoje. EU će djelovati bez ikakvih "bonskih ovlašćenja". Smatramo da Savjet bezbjednosti, ukoliko bude donesena odluka o zatvaranju OHR-a, treba da je potvrdi. I poslije zatvaranja OHR-a Savjet bezbjednosti treba da stoji iza BiH, ali ne u smislu da se miješa u sva pitanja u ovoj zemlji. Sada se OHR u 70 odsto slučajeva bavi pitanjima iz domena "mikromenadžmenta". Uključivanje u sve institucije i sve sfere djelovanja nije dobro i ta pitanja treba da se rješavaju unutar zemlje.

Niste bili prisutni kada su nametnute odluke o "Elektroprenosu BiH". Prema našim informacijama, izdvojili biste mišljenje kada je riječ o nametnutim odlukama visokog predstavnika?

-  Nisam bio tu, ali tu je bio moj zamjenik. U pravu ste kada govorite o izdvojenom mišljenju za "Elektroprenos BiH". To jeste važno pitanje, ali spada u domen onih koje treba da rješavaju stručnjaci unutar zemlje, ekonomskim mjerama. Predsjednik Vlade RS je otvoren za dijalog i smatram da se unutar zemlje moraju dogovoriti da se ovaj problem riješi. Naš stav u vezi sa odlukama visokog predstavnika za "Elektroprenos" je na liniji našeg odnosa prema bonskim ovlašćenjima. Mi ne podržavamo i nećemo podržavati bonska ovlašćenja.

Kakva je situacija u BiH u odnosu na zemlje regiona?

- Mada se čuju mišljenja da BiH zaostaje za regionom, smatram da i u BiH ima napretka i da ide zajedno sa svojim komšijama. Smatram da BiH ne zaostaje za regionom.

Kada možemo da očekujemo da ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov posjeti BiH?

- Sa naše strane postoji velika želja da do posjete dođe. Sada pripremamo tu posjetu i vjerujem da nećemo dugo čekati na nju. Nije dobro u toku priprema objelodanjivati taj datum, ali vjerujem da će do posjete doći uskoro.

Političari u RS smatraju da bi ulazak BiH u NATO trebalo provjeriti referendumom. Kakav je Vaš stav o tome?

- Bez želje da nametnem svoje mišljenje, smatram da je uključivanje u EU i NATO suverena stvar svake države. Tu ne želimo da se miješamo. Što se tiče članstva u EU, smatramo da to članstvo nije prepreka razvoju bilateralnih odnosa. Ima dobrih primjera kada zemlja postane članica EU da se bilateralni odnosi dobro razvijaju. Što se tiče članstva u NATO-u, to će rješavati narodi unutar BiH. Međutim, opšti je stav Rusije da ne smatramo da širenje NATO-a ide u prilog stabilizaciji i bezbjednosti.