Ukidanje entitetskog glasanja dovelo bi do raspada BiH

Ukidanje entitetskog glasanja i eventualno ukidanje samih entiteta dovelo bi do trenutne i duboke krize, a takva kriza bi gotovo sigurno bila uzrok raspada BiH. Naročito RS neće nikada pristati na gubitak entitetskih prava.

Izjavio je ovo u intervjuu "Glasu Srpske" profesor vašingtonskog Univerziteta za nacionalnu odbranu i nekadašnji specijalista američke tajne službe CIA za Balkan, Stiven Majer.

- Sve što se dešava u BiH vodi u pravcu separacije, a ne unifikacije – istakao je Majer.

Naglasio je da činjenica da su Kancelarija visokog predstavnika i "bonska ovlašćenja" još na snazi znači da je međunarodna zajednica doživjela potpuni neuspjeh u pokušaju da BiH načini državom.

- "Vladavinu zakona" i "pravdu" međunarodni političari predstavljaju onako kako oni žele. Koliko god to može zvučati licemjerno, moramo imati na umu da su oni iznad zakona jer ga sami određuju – upozorio je Majer.

Na osnovu čega ste nedavno zaključili da bi se BiH mogla raspasti u roku od godine?

- Naravno da niko ne može tačno predvidjeti budućnost, a BiH svakako može opstati i duže od tog perioda. Međutim, BiH je suočena sa ozbiljnim problemima, a među liderima tri etničke grupe gotovo da nema nikakve saglasnosti o tome kako ih riješiti. Tu su pitanja državne imovine, ustavne reforme, međunacionalnih tenzija, te ozbiljni ekonomski problemi. Međutim najznačajnija stvar je nepostojanje želje kod Srba i njihovih lidera, kao i kod Hrvata i njihovih lidera da ostanu u BiH. Nedostaje politička volja. Pored toga, sve više Hrvata odlazi iz BiH – njihov broj je svake godine sve manji. Jedino muslimani-Bošnjaci žele jedinstvenu državu, ali samo u skladu sa njihovim uslovima. Čak je i Prudski sporazum, koji je trebalo da usmjeri BiH u novom pravcu, u stvari mapa puta za njen raspad.

Ocijenili ste da je osnovni problem za BiH Dejtonski sporazum, kao i nametnuta multietnička demokratija. Koje je po Vama dugoročno rješenje za stabilnost?

- Jedino trajno rješenje za dugoročnu stabilnost u BiH je ukoliko bi tri etničke zajednice, možda putem referenduma, dale do znanja da žele da žive u zajedničkoj državi. Međutim, to se gotovo sigurno neće dogoditi. Previše je velikih problema, a premalo želje i volje da se oni zajednički riješe. Stvarna moć u BiH je u rukama tri etničke zajednice, i to još od potpisivanja Dejtonskog sporazuma 1995. Sve što se dešava danas vodi u pravcu separacije, a ne unifikacije.

Kako komentarišete to da međunarodna zajednica uporno podržava ostanak OHR-a?

- Prije svega, "međunarodna zajednica" je u stvari samo mala grupa država – SAD i nekoliko evropskih zemalja (prije svega Velika Britanija, Francuska, Njemačka). Tako da spoljna moć u BiH nije uopšte u rukama međunarodne zajednice, već u rukama nekoliko država koje su same sebe proglasile "spasiteljima". One nastavljaju da podržavaju OHR jer nisu zadovoljne "napretkom" zemlje. One se i dalje nadaju da će BiH postati održiva i stabilna država. Međutim, ne postoji logičan razlog za takve pretpostavke jer BiH ide drugim putem. Neki od zapadnih lidera to znaju a ne žele da priznaju – teško je, naročito za SAD, priznati da je počinjena greška. Drugi međunarodni političari ne vide pravo stanje stvari, i dalje se nadaju da će biti u stanju da usmjere BiH prema cjelovitosti.

OHR je sa "bonskim ovlašćenjima" iznad Ustava i zakona ove zemlje?

-"Bonska ovlašćenja" samo su sredstvo pomoću kog političari međunarodne zajednice nastoje da primoraju BiH da se ponaša prema njihovim pravilima. "Bonska ovlašćenja" su znak neuspjeha. Da su se, 14 godina poslije Dejtona, tri zajednice u BiH usaglasile o zajedničkoj državi, ne bi bilo potrebe za "bonskim ovlašćenjima" ili OHR-om. Međutim, činjenica da su OHR i "bonska ovlašćenja" još na snazi znači da je međunarodna zajednica doživjela potpuni neuspjeh u pokušaju da BiH načini državom. "Vladavinu zakona" i "pravdu" međunarodni političari predstavljaju onako kako oni žele. Predstavnici međunarodne zajednice, koji žele da upravljaju BiH, određuju šta je to pravda i vladavina zakona. Koliko god to može zvučati licemjerno, moramo imati na umu da su oni iznad zakona jer ga sami određuju. Ako žele da primijene neki zakon oni će to i uraditi, a ako ne žele, to se neće dogoditi.

Šta je sa suverenitetom?

- Suverenitet na državnom nivou je fikcija. On postoji samo na papiru i u glavama međunarodnih predstavnika. Istinski suverenitet je u rukama tri etničke zajednice, jer je u njihovim rukama legitimitet, autoritet i moć, što je osnova svakog suvereniteta.

Da li je BiH prioritet američke administracije? Pojedini nevladini krugovi u Vašingtonu se zalažu da bude imenovan specijalni izaslanik SAD za Balkan i BiH.

- Ne, BiH nije među prioritetima Bijele kuće. Američka administracija posvetiće joj izvjesnu pažnju – uglavnom putem djelovanja osoblja ambasade, te srednjih i viših zvaničnika američke vlade. Međutim, kao što je to bilo i za vrijeme mandata DŽordža Buša, prioriteti Obamine administracije su na drugim mjestima – Iran, Pakistan, Avganistan, Irak, Rusija. Međutim, ne BiH i Balkan. Razmišljalo se o imenovanju specijalnog izaslanika za Balkan, i to je još uvijek moguće. Međutim, administracija je za sada isključila tu mogućnost.

Bošnjački političari se zalažu za ukidanje entitetskog glasanja, a to je jedini mehanizam zaštite interesa Republike Srpske i sprečavanje preglasavanja. Kakve bi bile posljedice ukidanja?

- Ukidanje entitetskog glasanja i eventualno ukidanje samih entiteta dovelo bi do trenutne i duboke krize, a takva kriza bi gotovo sigurno bila uzrok raspada BiH. Naročito RS neće nikada pristati na gubitak entitetskih prava, a tome bi se energičnije suprotstavili i Hrvati. Ukoliko se uskoro provede ustavna reforma u BiH, ovo pitanje će isplivati na površinu, i ono bi moglo ubrzati raspad BiH.

Zbog čega međunarodna zajednica izbjegava da prizna realnost u BiH, i pokušava da napravi centralizovanu državu na štetu Srba i Hrvata?

- "Međunarodna zajednica" je ukopana na jednom mjestu. Njena politika prema BiH zasniva se na inerciji.

Da li je CIA i dalje aktivna na Balkanu?

- Ne radim više za tu obavještajnu agenciju, tako da mi nisu poznate njene aktivnosti.

Eminentni američki dnevni listovi u posljednje vrijeme sve češće objavljuju tekstove i kolumne o mogućnosti novog rata u BiH, otcjepljenju RS, raznim vidovima kriza u BiH. Da li možemo govoriti o namjerno plasiranim dezinformacijama?

-  Ne mislim da je riječ o dezinformacijama. Niko u SAD ne bi imao koristi od njih. Kao što sam već naglasio, BiH i Balkan nisu prioritet. Tekstovi o kojima je riječ samo su iskrena razmišljanja analitičara koji ukazuju na glavne probleme u BiH.