Početna strana > Hronika > Milan Radonjić: Vučićev govor nije previše opterećivao praznu salu u UN, svoje stavove je izneo u vakuum u kome neće imati nikakvog efekta. Mihailo Brkić: Obraćanje predsednika usmereno ka domaćoj javnosti
Hronika

Milan Radonjić: Vučićev govor nije previše opterećivao praznu salu u UN, svoje stavove je izneo u vakuum u kome neće imati nikakvog efekta. Mihailo Brkić: Obraćanje predsednika usmereno ka domaćoj javnosti

PDF Štampa El. pošta
utorak, 24. septembar 2024.

Gosti N1, komentarišući obraćanje predsednika Srbije Aleksandara Vučića u Ujedinjenim nacijama, ocenili su da je pitanje kome je govor upućen, kao i da "nije previše opterećivao praznu salu UN".

Bivši ambasador i potpredsednik stranke Srce Mihailo Brkić naveo je u Newsnight-u da postoji nekoliko stvari koje je potrebno naglasiti kada je reč o govoru predsednika na Generalnoj debati UN.

„Činjenica je ono što je bitno da je u samom uvodu rekao da Republika Srbija drži do Ujedinjenih nacija. I u nastavku je reafirmisao tu poziciju koja proističe iz Rezolucije 1244. U stvari, na neki način je stavio do znanja da postoji prostor za Rezoluciju 1244 i reaktiviranje pozicije, mada to nije rekao“, ističe.

Bitno je napomenuti, smatra Brkić, da Rezolucija 1244 i Kumanovski sporazum isključuju mogućnost bilo kakve oružane sile na Kosovu osim jedinica KFOR-a.

„I na tome treba insistirati do kraja i to je rekao u ovom govoru – da imamo dobru saradnju sa KFOR-om i to je u suštini okvir za bezbednost Srba na Kosovu. Tu imamo potpunu pravnu bazu u onome što su zvanični akti Ujedinjenih nacija„, objašnjava Brkić.

Novinar Radara Milan Radonjić istakao je da je često slučaj kada je o Kosovu reč da se pozivamo na nekakve sporazume koji nisu bili trajnog karaktera i koji su bili prelazna rešenja od pre 15 ili 20 godina.

„Kosovski bezbednosni korpus je jedan trend koji postoji i to ne može da bude vojska još uvek, ali ide se u tom pravcu kao i sve drugo što se tiče Kosova“, ističe Radonjić.

Naš sagovornik smatra da je predsednik bio rečit i da je u svom obraćanju rekao sve što zaista misli.

„I to je rekao na način da nije previše opterećivao ovu praznu salu u UN. Pitanje je kome se on obraća on, kome želi da pošalje tu poruku. Mislim da je te svoje stavove i te svoje istine, kako ih on vidi, izgovorio u jedan vakuum u kome one neće imati nikakvog efekta. Pretpostavljam da je ideja da neko u nekom malom mestu u Srbiji kaže, al’ im je rekao“, objašnjava novinar.

Govor za domaću javnost“

Brkić smatra da je obraćanje predsednika kao što je i sam rekao često usmereno ka domaćoj javnosti, ali i ka međunarodnoj zato što beleži to.

„On je rekao da mi nismo ruski eksponent na Balkanu kao što nismo i američki. I to je ta pozicija istorijskog nasleđa. Mi stvarno imamo tu neku među poziciju i to je ta čuvena priča o tektonskim pločama geopolitike gde se mi nalazimo. Ne mislim da je sad vreme da biramo stranu, ali u nekoj budućnosti, kad se sve bude smirilo, jako bi bilo bitno da se mi nekako sa te tektonske ploče pomerimo. Jer ta tektonska ploča neće nestati, ona stalno igra, a ako mi stalno budemo u toj poziciji da smo jednom nogom na jednoj strani, drugom nogom na drugoj strani ta provalija u jednom momentu kad se otvori – neće nas biti kao što nas često u istoriji nije bilo“, zaključuje.

Šta je predsednik rekao u UN?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u govoru u Ujedinjenim nacijama izjavio je da „situacija u svetu deluje teže i mračnije nego pre godinu dana“.

Predsednik Srbije je na početku svog obraćanja citirao Mahatmu Gandija.

„On je rekao da ne postoji put ka miru, mir je put. U tom duhu obraćam vam se u ime Republike Srbije, zemlje slobode i pravde. Uprkos globalnim izazovima, istrajava u očuvanju principa UN i međunarodnih zakona“, rekao je on.

Istakao je da, „kada govorimo o trenutnom stanju, situacija u svetu deluje teže i mračnije nego pre godinu dana“.

„Tenzije rastu, a izazovi postaju kompleksniji. Uprkos deklarativnim naporima za mir, nema kraja na vidiku ove geopolitičke noćne more. Danas, čovečanstvo se oslanja više na tehnologiju nego na čovečanstvo. Govorimo o konfliktima koji dovode do žrtava, Srbija i srpski narod duboko saosećaju i dele tugu za sve živote izgubljene u konfliktima širom sveta, na Bliskom Istoku i Ukrajini, neoprostivo je da u 21. veku govorimo o deci koja su umrla u sukobima“, kaže on.

Svet je, dodaje, „na ivici nuklearne katastrofe i nuklearnog hololausta“.

(N1)

 
Pristigli komentari (0)
Pošaljite komentar

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, Rio Tinto otvoriti rudnik litijuma u dolini Jadra?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner