NATO i opozicija u RS - od bombardovanja do "ljubavi na drugi pogled" i naknadne pameti

Licemjerje SDS-a i PDP-a po pitanju pristupanja BiH NATO savezu se pokazuje kao konstanta. Moji saradnici iz analitičkog i kreativnog tima Ujedinjene Srpske i ja imamo problem što pamtimo i čuvamo dokumente, ali i zdrav razum. Još prije petnaestak godina SDS i PDP su bili glavni pokretači osnivanja zajdničkih Oružanih snaga BiH, kao i članstva u NATO. Sad bi voljeli da se toga niko ne sjeća. Ali sem njih, nemaju svi pamćenje akvarijumske ribice. Od Paravca do Ivanića su mnogi rukovodioci ove dvije političke stranke kreirali i donosili odluke, koje su približavale i Republiku Srpsku i BiH članstvu u NATO.

Sad bi zbog dnevno-političkih razloga i površnog pristupa politici i (ne)odgovornosti prema Republici Srpskoj, sve uradili da član Predsjedništva BiH Milorad Dodik "pošalje"ANP u Brisel, te da ga nazovu izdajnikom. Ili da uđe u konflikt sa NATO-om, te bi ga se SAD i EU "riješili" u političkom životu pošto ne mogu to da urade na izborima.

Postavljanje ANP-a, kao uslova za formiranje Savjeta ministara BiH, je dogovorena politička igra SDA i SDS-PDP koalicije. Ili je to čak bilo naV Kongresu SDA, gdje je predstavljeno ukidanje entiteta i put u NATO, sve sa najdražim gostima tadašnjim zamjenicima SDS-a P. Kovačem, u drugom, i PDP-a Borenovićem, prvom redu.

Bombardovanje Republike Srpske 1995. godine

Ključan period za određene bezbjednosne politike BiH i odnosa prema NATO, desio se od 2002. do 2006. godine. Nekoliko stvari je obilježilo taj period: reforma odbrane Oružanih snaga u BiH, veliki uticaj visokog predstavnika na unutrašnju politiku u RS i BiH, i usvajanje dokumenta "Bezbjedonosna politika BiH" 2006. godine.

Na izborima 2002. godine član Predsjedništva BiH je postao Mirko Šarović, tad (i sad) predsjednik SDS-a. Zbog afere "Orao" podnio je ostavku u Predsjedništvu, te je njegovo mjesto zauzeo poslanik SDS-a u Parlamentarnoj skupštini BiH Borisav Paravac. Već pomenute 2002. godine počela je izrada dokumenta "Bezbjedonosna politika BiH" da bi se završila u februaru 2006. godine.

Ukidanje entitetskih ministarstava odbrane, zajedničke oružane snage i dokument "Bezbjedonosna politika BiH".

Prvi konkretni koraci u procesu pristupanja BiH prema NATO-u datiraju još od početka 2004. godine i traju do danas.

Veoma su bitne sjednice 40, 41. i 70. sjednica Predsjedništva BiH iz 2004. i 2005. godine kada je srpski član bio gospodin Borislav Paravac, član SDS-a. Predsjedništvo BiH na 40. sjednici 17. 03. 2004. godine donijelo je zaključak kojim potvrđuje opredjeljenje da BiH i sve njene institucije moraju ispuniti potrebne uslove za prijem BiH u NATO program "Partnerstvo za mir".

Na 41. sjednici Predsjedništva BiH, održanoj 24. 03. 2004. godine, usvojen je Izvještaj o napretku BiH u procesu reforme odbrane i ispunjavanju uslova za prijem u NATO program „Partnerstvo za mir”. Na 70. sjednici Predsjedništva BiH, održanoj 23. 02. 2005. godine, Predsjedništvo BiH u posebnoj izjavi je potvrdilo opredjeljenje zemlje za priključenje NATO programu „Partnerstvo za mir“ ipunopravno članstvo NATO savezu.

Narodna skupština Republike Srpske na 23. posebnoj sjednici, održanoj 18. marta 2005. godine, donijela je Deklaraciju o strateškim opredjeljenjima Republike Srpske u sistemu odbrane BiH. U preambuli Deklaracije stoji: "Pružajući punu podršku ulasku BiH u "Partnerstvo za mir" i NATO savez", a u daljem tekstu Deklaracije se eksplicitno navodi: "Dodatne garancije bezbjednosti BiH treba da predstavljaju prijem u "Partnerstvo za mir", kao i što brže uključivanje BiH u političko članstvo NATO saveza.

S obzirom na težnju svih zemalja u regionu ka uključivanju u evroatlantske integracije, ovim bi bila osigurana i regionalna komponenta bezbjednosti, "tako da su sve najznačajnije parlamentarne stranke Republike Srpske glasale za Deklaraciju (SDS, PDP, SRS, SNSD) koja ima NATO putokaz.

Vladajuću većinsku strukturu u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Vladi Srpske, Parlamentu BiH, kao i mjesto Predsjednika Republike Srpske, u tom mandatu činili su predstavnici koalicije stranaka SDS, PDP i SRS. Zbog svega toga, začuđuje sadašnji stav Srpske demokratske stranke, koja u svojim saopštenjima iznosi političke stavove koji dovode u pitanje njihovo ranije opredjeljenje i zalaganje za članstvo BiH u NATO.

Narodna skupština Republike Srpske, poslije razmatranja Informacije o reformi u sistemu odbrane BiH, na 26. posebnoj sjednici, održanoj 30. avgusta 2005. godine, donijela je zaključak u kojem stoji: "Narodna skupština Republike Srpske zahtijeva od Predsjedništva BiH da kod zvaničnih institucija NATO saveza tekuću reformu Oružanih snaga BiH verifikuju kao konačnu fazu strukturne reforme, koja će omogućiti uključenje Oružanih snaga BiH u NATO savez."

Na istoj sjednici Narodna skupština Republike Srpske usvojila je i dokument pod nazivom "Preporuke za izmjene i dopune u predloženom konceptu reforme odbrane", u čijoj preambuli piše: "Republika Srpska podržava članstvo BiH u „Partnerstvu za mir" i NATO savezu." BiH je 15. decembra 2006. godine potpisala Sporazum o pristupanju NATO programu "Partnerstvo za mir".

Na sjednici Predsjedništva BiH, 18. januara 2007. godine, Predsjedništvo BiH donijelo je odluku o otvaranju Stalne misije BiH pri NATO-u u Briselu. Predsjedništvo BiH je tokom predsjedavanja Nebojše Radmanovića iz SNSD-a 2009. godine, u skladu sa dotadašnjom politikom Republike Srpske, podnijelo aplikaciju za "Akcioni plan za članstvo u NATO (MAP)".

U arhivi vijesti na sajtu Predsjedništva BiH je i vijest da je 2. maja 2006. godine tadašnji srpski član Predsjedništva BiH Borislav Paravac (SDS) posjetio NATO štab:

"Prilikom današnje posjete NATO štabu, koji je od danas smješten u južno krilo zgrade nekadašnje Komande 2. vojne oblasti JNA, član Predsjedništva BiH Borislav Paravac je, poslije obilaska počasne jedinice Združenih snaga BiH, govorio o značaju ulaska naše zemlje u "Partnerstvo za mir", odnosno NATO i naglasio da je taj cilj prioritet u vanjskoj politici Bosne i Hercegovine."

Paravac je iskoristio priliku i tokom velikog srpskog i pravoslavnog praznika Vidovdan (u banjalučkoj kasarni Kozara prisustvovao obilježavanju Vidovdana, krsne slave Trećeg pješadijskog puka Oružanih snaga BiH, koji njeguje tradicije Vojske Republike Srpske): "Član Predsjedništva BiH Borislav Paravac izjavio je u Banjoj Luci da su današanje Oružane snage BiH rezultat kompromisa, te da u ovom trenutku nema alternativeneophodnosti uključenja BiH u evroatlantske integracije. Navodeći da je bilo dosta nezadovoljstva reformom odbrane u BiH, Paravac je ukazao da je ta reforma zasnovana na vanjskopolitičkoj orijentaciji BiH koja je put ka Evropskoj uniji i „Partnerstvu za mir".

Dakle, sve je počelo sa SDS-om i završilo sa PDP-om, ostali su grešni zbog participacije ili pojedinačnih NATO veza, percepcija ili karijera. Srpska posla, pa to ti je.

PDP je što se tiče NATO puta otišao najdalje, ili su najdalje otišli njegovi najviši funkcioneri. "Strategija spoljne politike BiH 2018-2023", usvojena je za vrijeme mandata Mladena Ivanića, koji je bio osnivač i dugogodišnji predsjednik PDP-a. Jedan od stubova spoljne politike BiH jeste sigurnost i stabilnost i unutar nje odnos prema NATO. "- Nastavak provođenja aktivnosti u odnosu na NATO ostaje prioritet institucija BiH. Prioritetne aktivnosti biće prvenstveno usmjerene ka aktivaciji i provođenju MAP." (iz "Strategije"). A juče je gospodin Borenović sve nazivajući Dodika izdajnikom ako potpiše MAP rekao da može i MAP i NATO samo da se eto spomene u dokumentu o pristupanju NATO savezu Rezolucija Narodne skupštine Republike Srpske o vojnoj neutralnosti. To dvoje se inače strašno slaže i dopunjuje kao PDP i legitimni predstavnici Republike Srpske.

E, da kažem i lični stav o NATO-u upravo danas, na dan kada je NATO počeo bombardovanje Republike Srpske, moram reći da je za mene rezolucija Narodne skupštine Republike Srpske obavezujuća i da bih se založio za njenu izmjenu, promjenu ili povlačenje ako bi NATO podržao samostalnost Republike Srpske ili nešto manje više slično. A čudni su putevi Gospodnji.

(RTRS)