Nema kompromisa kada je u pitanju Dejton

Republika Srpska obilježava u nedjelju, 21. novembra, godišnjicu Dejtonskog sporazuma. Mirovnim sporazumom koji su, prije 15 godina, parafirali tadašnji predsjednici RBiH Alija Izetbegović, Hrvatske Franjo Tuđman i Srbije Slobodan Milošević zvanično je okončan troipogodišnji rat u BiH.

Sporazum je potpisan 14. decembra 1995. godine u Parizu. Niko od potpisnika sporazuma danas nije među živima, a u BiH danas postoje različiti stavovi o Dejtonskom sporazumu. Duboke podjele u shvatanju Dejtonskog sporazuma, koji je i Ustav BiH prisutne su još od potpisivanja tog dokumenta i to je jedan od ključnih problema u političkim odnosima u BiH. Za političke snage u RS Dejtonski sporazum osnov je svih razgovora o ustavnim promjenama, jer je njime određena teritorijalna organizacija i garantovana ravnopravnost naroda. Dan potpisivanja Dejtonskog sporazuma unesen je kao državni praznik u Zakon RS o obilježavanju slava i svetkovina, ali on se ne slavi kao praznik na nivou BiH. U posljednje vrijeme političari iz FBiH, podržani dijelom međunarodne zajednice, zahtijevaju reviziju Dejtona i ustavno preuređenje BiH. U Srpskoj smatraju da se osnova Dejtona mora sačuvati, jer je to garant opstanka Srpske i srpskog naroda.

Istorijat Dejtona

Dejtonski sporazum smatra se jednim od najuspješnijih mirovnih ugovora u svijetu. Sporazumom, koji je parafiran u vojnoj bazi Rajt-Peterson u američkom gradiću Dejton, poslije tronedjeljnih pregovora čelnika BiH, Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije, uz posredovanje SAD, BiH je podijeljena na dva entiteta, Federaciju BiH i Republiku Srpsku.

Konferencija u Dejtonu trajala je od 1. novembra do 21. novembra 1995. godine. Glavni učesnici su, pored Izetbegovića, Miloševića i Tuđmana, bili glavni američki posrednik Ričard Holbruk i general Vesli Klark.

Sporazum, parafiran u Dejtonu, u prisustvu tadašnjeg državnog sekretara SAD Vorena Kristofera, Milošević, Tuđman i Izetbegović zvanično su potpisali tri sedmice kasnije, 14. decembra 1995. godine u Jelisejskoj palati u Parizu. Potpisnici su se obavezali da međusobne odnose regulišu prema Povelji UN, Završnom helsinškom aktu i drugim dokumentima OEBS-a, kao i na međusobno poštovanje suvereniteta i rješavanje nesporazuma na miroljubiv način.

Sporazum se naročito bavio budućim upravnim i ustavnim uređenjem BiH. Jedan od najosnovnijih principa na kojima je Dejtonski sporazum bio zasnovan je bila podjela BiH po ključu 51-49, odnosno 51 odsto teritorije FBiH i 49 odsto Republici Srpskoj, koji je usaglasila tzv. kontakt grupa.

Konferencija u Dejtonu trajala je od 1. novembra do 21. novembra 1995. godine. Glavni učesnici su, pored Izetbegovića, Miloševića i Tuđmana, bili glavni američki posrednik Ričard Holbruk i general Vesli Klark. Delegaciju Republike Srpske činili su tadašnji potpredsjednik RS Nikola Koljević, ministar spoljnih poslova Aleksa Buha, predsjednik Narodne skupštine Momčilo Krajišnik, pravni ekspert Radomir Lukić, ekspert za pitanja granica Vladimir Lukić, te savjetnik predsjednika RS Jovan Zametica i general Zdravko Tolimir.

Slobodan Milošević vodio je glavnu riječ u ime Srba, dok Radovan Karadžić, koji je u to vrijeme bio predsjednik RS, nije ni putovao u Dejton. U srpskoj delegaciji bio je i predsjednik Crne Gore Momir Bulatović.

Dejton utvrdio odnose u BiH

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović istakao je da je za budućnost BiH najbolje pridržavati se onoga što je napisano u Dejtonskom mirovnom sporazumu i to tačno onako kako je napisano.

- Dejton jeste najbolji i stvara najmanje problema svima u BiH kada se realizuje onako kako je i potpisan - istakao je Radmanović.

Naglasio je da je Dejtonski sporazum dobrodošao svima u regionu, a ne samo u BiH u onom momentu kada je potpisan, bez obzira na to što su ga različito shvatali u tom trenutku.

- On nije značio samo mir kao što mnogi i danas tumače nego je utvrdio potpuno jasne odnose u BiH, način funkcionisanja BiH - rekao je Radmanović i dodao da je BiH napredovala u proteklih 15 godina, između ostalog i zahvaljujući Dejtonu.

Podsjetio je da su domaći političari nekada doprinosili razvoju BiH u skladu sa Dejtonom, a nekada su ga i osporavali.

- To se i danas dešava. To istovremeno znači da ono što je nametnuto BiH mimo Dejtonskog sporazuma (a takvih rješenja koja danas ne funkcionišu je bilo dosta) treba posebno preispitati - kazao je Radmanović.

Dodao je da smo "svi svjesni da je pod pritiskom međunarodne zajednice i nametanjem određenih odluka visokog predstavnika BiH promijenjen dio dejtonskih određenja".

Prema njegovim riječima, u proteklih 15 godina implementiran je najveći dio dejtonskih odluka i aneksa sporazuma, bez obzira na njegova pojedinačna dnevna osporavanja.

O značaju Dejtona govorio je i novoizabrani predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u svom inauguralnom govoru.

On je rekao da je Republika Srpska za poštovanje Dejtonskog sporazuma, ne duha sporazuma, već onako kako je napisan i svih aneksa tog sporazuma, koje je RS i potpisala.

- Međunarodna zajednica je petnaestogodišnjim djelovanjem odlučujuće doprinijela uspostavljanju mira, rekonstrukciji i stabilizaciji društva i zaslužuje uvažavanje i zahvalnost. Ali, dobre namjere ne mogu biti izgovor za ono što je loše urađeno - istakao je Dodik.

Dodao je da je nepristajanje RS na nelegalno djelovanje visokih predstavnika i OHR-a imalo za cilj zaštitu legitimnih interesa i ostvarivanje ustavne pozicije RS, kao subjekta međunarodnog ugovora poznatog kao Dejtonski sporazum.

- Svojim potpisom na 11 aneksa Dejtonskog sporazuma, koji su po međunarodnom pravu njegov sastavni dio, RS je stekla status strane po međunarodnom pravu - rekao je Dodik.

Dodao je da su u zabludi svi koji vjeruju da bi širom promjenom Ustava BiH postala funkcionalnija državna zajednica.

Govoreći o djelovanju predstavnika RS u zajedničkim organima BiH, Dodik je rekao da su Ustav RS, Dejtonski sporazum i njegovi aneksi obrazac i uputstvo za njihov rad.

I predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić naglašava da je Dejtonski sporazum osnova svih odnosa na ovim prostorima i da u ovom momentu drugog kompromisa ili dogovora nema na vidiku.

Slobodan Milošević vodio je glavnu riječ u ime Srba, dok Radovan Karadžić, koji je u to vrijeme bio predsjednik RS, nije ni putovao u Dejton. U srpskoj delegaciji bio je i predsjednik Crne Gore Momir Bulatović.

- U RS je datum potpisivanja Dejtonskog sporazuma republički praznik. To nije samo dan kojim je samo završen rat, već dan kojim su ovdje uspostavljeni korektni odnosi. Ti odnosi su, nažalost, posljednjih godina revidirani kroz niz nametnutih odluka međunarodne zajednice, pa i niz reformi koje su izvedene pod pritiskom i koje su izvršile suštinske ustavne promjene ne korenspodirajući s onim što je osnova Dejtonskog mirovnog sporazuma - rekao je Radojičić.

Predsjedavajući Savjeta ministara Nikola Špirić napomenuo je da se na nivou BiH neće slaviti godišnjica Dejtona, jer to nije državi praznik u BiH i takav prijedlog nije dobio podršku Parlamenta BiH. Dodao je da se Dejtonu više pažnje posvećuje van nego unutar BiH, te da i ako bi se predložilo da se to učini makar ove godine, ne bi došlo do punog konsenzusa o tome.

Špirić je naglasio da je BiH u postdejtonskom periodu napravila značajne iskorake, sprovela mnogo reformi.

- Između ostalog, potpisan je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, BiH je izabrana za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti, dobila je status MAP-a prema NATO-u, liberalizaciju viznog režima... Uradili smo dosta dobrih stvari, a naš problem leži u unutrašnjoj neiskrenosti. Očekujem da će u vremenu ispred nas svi odgovorni politički subjekti sjesti za sto i otvoreno, bez histerije razgovarati o svim otvorenim pitanjima koji znače ubrzanje puta ka Evropskoj uniji - kazao je Špirić i dodao da to zavisi od svih u BiH.

Napomenuo je da je, nažalost, bilo i reformi koje nisu dale rezultate.

Ambasador Ruske Federacije u BiH Aleksandar Bocan - Harčenko istakao je da je Dejtonski mirovni sporazum uspješno ispunio i nastavlja da ispunjava svoju ulogu.

- U BiH je uspostavljen mir, stanje se neprekidno stabilizuje. Položen je temelj u osnovu procesa regionalnog pomirenja, koji dobija na zamahu, kao i proces potpune normalizacije odnosa između balkanskih država. Teško je pronaći primjer toliko uspješnog mirotvornog procesa i implementacije mirovnog sporazuma. BiH se učvrstila kao nezavisna država te ojačala svoj međunarodni položaj. Državno uređenje zasnovano na Dejtonu obezbjeđuje balans interesa njegovih entiteta i tri konstitutivna naroda - istakao je Bocan - Harčenko.

Dodao je da iz toga proističe neophodnost poštovanja Dejtona.

- Naravno, radi efikasnog korišćenja njegovih mehanizama potrebna je dobra volja svih strana. Onda će i dejtonska struktura obezbijediti funkcionalnost BiH - naglasio je Bocan - Harčenko. Dodao je da je u evropskom i svjetskom smislu veoma bitno to da je Dejton obezbijedio prostor za uspješnu izgradnju mira i saradnju na ovoj osnovi Rusije, EU, SAD, Turske i drugih zainteresovanih zemalja.

Brisanje entitetske podjele - put u katastrofu

Bivši ministar spoljnih poslova RS, član dejtonske delegacije RS i član Senata i Akademije nauka Aleksa Buha kaže da je Dejtonski sporazum donio prije svega mir.

- Srpski narod očekivao je da mu se prizna pravo na samoopredjeljenje i da to pravo potvrdi i teritorijalno. To je postignuto i to je veliko dostignuće Dejtonskog sporazuma. Potom, mi smo dobili RS, sa unutrašnjim suverenitetom. Na nivou BiH, Dejtonski sporazum je predvidio nekoliko funkcija koje se moraju objedinjeno obavljati, jer tako zahtijeva priroda nezavisne države - kaže Buha.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović istakao je da je za budućnost BiH najbolje pridržavati se onoga što je napisano u Dejtonskom mirovnom sporazumu i to tačno onako kako je napisano.

On dodaje da su se do danas stvari kretale pozitivno po RS, ali u odnosu prema BiH, stvari su po RS išle negativno.

- Veliki broj entitetskih funkcija prenesen je na BiH, iako to nije bilo predviđeno Dejtonskim sporazumom. Ta tendencija bošnjačke političke elite ka integralnoj BiH, u kojoj bi oni dominirali, od početka je uočljiva. Međunarodna zajednica je tu da u svakom trenutku to pospješi i da stane iza takvih aspiracija. Bez tog zaustavljanja i bez vraćanja mnogih funkcija RS sa nivoa BiH, ne može biti govora o korektnoj primjeni Dejtonskog sporazuma - ističe Buha.

On kaže da tri naroda u BiH treba i mogu da žive jedni pored drugih, ravnopravno i tolerantno, a da je nastojanje da se entitetska podjela BiH izbriše - put u novu katastrofu.

- To niko ne smije da dozvoli. Međunarodna zajednica je kumovala nesreći svih, jer da je stala iza Kutiljerovog plana prije izbijanja rata, a Dejtonski sporazum se ne razlikuje mnogo od tog plana, rat se mogao izbjeći. Nastojanja koja sad idu u pravcu umanjivanja državnosti RS su nedopustiva sa političkog i moralnog stanovišta, jer to vodi u nove sukobe. Zato treba odustati od te navade da se dominira BiH - smatra Buha.

Ako postoji nešto na nivou BiH što bi valjalo da se promijeni, zaključuje Buha, to treba da se učini uz saglasnost sva tri naroda, a RS treba da vrati ono što joj je na silu oduzeto.

- Bez uzajamnog poštovanja i prihvaćanja stanovišta da tri naroda u BiH imaju pravo da svoj život organizuju kako njima odgovara, nema trajnijeg mira u BiH - smatra Buha.

Komentarišući zahtjeve Bošnjaka za revizijom Dejtonskog sporazuma, Buha je rekao da bošnjački zvaničnici traže reviziju od samog početka i da revidiraju sve ono što se odnosi na prava druga dva konstitutivna naroda da samostalno odlučuju o svojoj sudbini u BiH.

- Vjerujem da bi bošnjačka strana bila nezadovoljna i da je BiH ostala centralizovana i nikad joj ne bi bilo dosta u njihovim namjerama da dominiraju nad Srbima i Hrvatima u BiH i stalno postavljaju nove zahtjeve pred međunarodnu zajednicu - rekao je Buha.

Bez uzajamnog poštovanja i prihvaćanja stanovišta da tri naroda u BiH imaju pravo da svoj život organizuju kako njima odgovara, nema trajnijeg mira u BiH - smatra Buha.

On je poručio vlastima Srpske da ni po koju cijenu ne idu ispod onog što je dobijeno u Dejtonu, a priče o promjeni Ustava - da bi BiH bila funkcionalna država - treba konačno odbaciti.

- Toliko je promjena bilo posljednjih 15 godina, preneseno je više od 60 nadležnosti na nivo BiH, a ona sve lošije funkcioniše. Mislim da bi ona bolje funkcionisala da te funkcije nisu prenesene sa entitetskog nivoa - istakao je Buha. On smatra da će ponovo biti zahtjeva za promjenom Ustava BiH, poručujući da rukovodstvo RS treba da pođe od "nulte tačke", odnosno da se krene od onih kompetencija jednog i drugog entiteta, Republike Srpske i FBiH, koje su imali na početku i koje su bile zapisane u Aneksu 4 Dejtona.

Bivši šef kabineta ministra inostranih poslova SR Jugoslavije Milana Milutinovića Vlado Nadeždin, koji je takođe učestvovao u dejtonskim pregovorima, rekao je da je ovaj sporazum bio apsolutno jedino rješenje, jer je bio djelotvoran i donio je mir na prostore bivše Jugoslavije.

- Njegovi kvaliteti su ti - da je srpski narod dobio kompaktan dio teritorije, koja je, de fakto, suverena, iako pravno nije, jer je dio BiH - rekao je Nadeždin.

Prema njegovim riječima, najvažnije je da je Dejtonskim sporazumom obustavljen rat u BiH, koji nije izazvala Srbija. Govoreći o sve češćim zahtjevima bošnjačkih lidera za revizijom Sporazuma, Nadeždin je rekao da Bošnjaci žele unitarnu BiH, koja je, prema Dejtonskom sporazumu, apsolutno nemoguća.

Pravni ekspert koji je u svojstvu pravnog savjetnika bio u srpskoj delegaciji u Dejtonu profesor dr Radomir Lukić naglasio je da je Dejtonski mirovni sporazum bio veoma dobro rješenje za vrijeme i stanje u kojem se pojavio.

- To je tada bilo jedino moguće rešenje u korist BiH kao države, bez obzira na to što su sve strane u tom momentu uspele da dobiju manje nego što zaslužuju. On je pokazao svoje prednosti i godinama posle potpisivanja, a njegove vrednosti su trajnije od decenije, decenije i po ili dve - istakao je Lukić.

Likić je naglasio da je trenutno stanje takvo da vrijednosti Dejtona treba da traju još decenijama i da ne smiju da budu na bilo kakav rigidan i radikalan način promijenjene.

- U tom smislu trebamo koristiti iskustva belgijske države, promene njenog Ustava pokazale su da idealni koncepti uređenja za BiH, ne samo da ne mogu da budu ostvareni, nego prosto ne mogu ni da postoje - kazao je Lukić.

Dodao je da je svaki pokušaj da se sadržaj Dejtonskog sporazuma na radikalan način i jednostrano, nametanjem međunarodne zajednice, promijeni prosto osuđen na neuspjeh i ponavljanje grešaka koje su već jednom učinjene.

Učesnik delegacije RS u Dejtonu 1995. godine Vladimir Lukić, koji je danas tehnički direktor Instituta za građevinarstvo u Banjaluci i član Senata RS, kaže da kada je riječ o Dejtonskom mirovnom sporazumu - tu nema kompromisa.

- Ili ćemo ga poštovati, ili nećemo - kaže Lukić i ističe da "sve ono što je urađeno bez dogovora u BiH nema šansu da opstane, jer se u tom slučaju BiH neminovno mora rastočiti".

Lukić dodaje da su Dejtonu 1995. godine prihvaćena dejtonska dokumenta koja su značila formiranje zajednice BiH, a da je karakter rata definisan kao "nesrećan sukob". BiH je, kaže, trebalo da primijeni sva ta dokumenta, ali je RS imala opstrukcije na samom početku.

- Kasnije se FBiH sjetila da bi mogla rušeći Dejton da ukine RS i formira jedinstvenu BiH, gdje bi većinski narod vršio majorizaciju. Ta opstrukcija od strane bošnjačkih političara bila je sve jača. Sve donedavno opstruisala je dejtonska dokumenta koji nisu mogli ni da zažive, ni da pokažu da li su i koliko kvalitetni ili ne - smatra Lukić.

On dodaje i da su sve nadležnosti sa RS na nivo BiH prenesene prisilno, ističući da sve ono što je tako urađeno nema budućnosti.

Napomenuo je da su Dejtonskom sporazumu prethodili brojni razgovori u Ženevi, Njujorku, Vašingtonu, a da se u Dejton došlo sa osnovnim opredjeljenjem da se postigne dogovor o prekidu rata.

- Ali nije to bio jedini cilj. Drugi, isto tako važan, bilo je to da BiH, koja je ratovala, dalje nastavi živjeti kao zajednica dva entiteta koji su praktično ustrojeni još u Vašingtonu - zaključuje Lukić.

Originalni sporazum

Primjerak Dejtonskog mirovnog sporazuma u BiH je izgubljen, a za to se saznalo u februaru 2008. godine.

Nakon što je Parlament BiH tražio novi primjerak, Francuska je poslala ovjerenu kopiju tog dokumenta, čiji je prevod platio SNSD.

Pravni ekspert koji je u svojstvu pravnog savjetnika bio u srpskoj delegaciji u Dejtonu profesor dr Radomir Lukić naglasio je da je Dejtonski mirovni sporazum bio veoma dobro rješenje za vrijeme i stanje u kojem se pojavio.

Prema Buhinim saznanjima, originalni tekst Dejtonskog sporazuma imale su sve države potpisnice, među njima i Srbija i BiH, a kao jedna od strana potpisnica trebalo bi da ga ima i Republika Srpska.

- Ja kod sebe imam original konačne verzije Sporazuma, od 21. novembra - kada je parafiran, poslije čega je i zvanično potpisan u Parizu - rekao je Buha.

Nadeždni je istakao da ne zna gdje se nalazi srpski primjerak, ali bi to morale da znaju vlasti Srbije.

Šta je bilo najteže

Na pitanje koje je oblasti bilo najteže uskladiti sa pregovaračima u Dejtonu, Radomir Lukić je rekao da su sva pitanja oko koji je trebalo da se slože bila teška.

- Brojna pitanja su bila otvorena, a srpska strana je bila u težoj poziciji, jer smo se mi s dokumentima sporazuma susreli tek u Dejtonu, kad smo došli. Bošnjačko-muslimanska i hrvatska strana su, koliko je meni poznato, sedam dana prije Dejtona imale dokument, usaglašavale ga i pregledale - naglasio je Lukić.

Dodao je da je svaki dokument sporazuma redigovan od sedam do deset puta, te da ne bi mogao posebno da izdvoji šta je najteže bilo usaglasiti, jer je sve bilo komplikovano i teško.