Sudbina dejtonske BiH i Republika Srpska | |||
Političko djelovanje Zlatka Lagumdžije će dovesti do društvene krize u BiH |
nedelja, 20. februar 2011. | |
Možda je neko zaista toliko naivan i slijep da vjeruje na riječ Zlatku Lagumdžiji kada kaže "SDP je multietnička stranka", a iza toga se multietničnost krije u 2% Srba i Hrvata, a 98% Bošnjaka. Apsurdno zvuči, ali mnogi ti srpski i hrvatski SDP-ovci stoje iza te stranke i stoje iza svake riječi koju izgovori Lagumdžija, taman da govor i izgovor Lagumdžije duboko podrivao u nacionalni dignitet i nacionalni koncept jednog naroda to njima neće ništa smetati. Doduše, oni su odavno izgubili percepciju i uopšte viziju kome pripadaju pa ih nikakva uvreda od strane njihovog stranačkog lidera ne bi "ganula". S druge strane, ti isti srpsko-hrvatski SDP-ovci dovoljno govore o sebi, a to znači da su podlegli jednoj politici koja ih je učlanila samo zato da bi im držali štit od svakojakih napada od legitimnih srpskih i hrvatskih stranaka, a evo, svježe nam je ovaj slučaj sa formiranjem vlasti na nivou zajedničkih organa BiH i formiranje vlasti u Federaciji BiH. Na taj način Lagumdžija ih sinhronizovano koristi protiv svih koji se protive njegovom stavu i konačnom odabiru hrvatskih predstavnika, a to su Lijanović i Jurić.
Plan za razgradnju dejtonske BiH Iza svega ovoga, mišljenja sam da Lagumdžija ima sasvim ciljani i razrađeni plan, a to je razgradnja Dejtonske BiH i stvaranje države koja će igrati po njegovim patronatom. Evidentno je da SDP očekivao odličan izborni rezultat 3. oktobra i što im je dalo za pravo da formalno uslovljavaju pojedine političke aktere. Nije to nešto novo u političkom životu, međutim očigledno je da Lagumdžija ima strateški plan mjenjanja ustavne pozicije i mjenjanje cijelokupnog političkog ambijenta u državi. Nikada on to nije krio od javnosti, ali neke bitne stvari će isplivati na površinu kad-tad. Jedan od zadataka Lagumdžijinog strateškog plana mogla bi da bude ta famozna karta "multietničnost" u međunarodnoj zajednici. Igranjem na tu kartu on proizvodi političku krizu, a sa druge strane neminovno će vremenom dobiti podršku evropskih zvaničnika poput Doris Pak, Ketrin Ešton, Miroslava Lajčaka i na taj način će se cijela međunarodna zajednica obrušiti na "nacionalne" srpske i hrvatske stranke. Koliko god objašnjavali strancima da SDP nije izvorno multietnička i da nema ni 5% srpskog i hrvatskog članstva oni će na to okrenuti glavu jer je SDP vješto pozicionirao svoje srpske i hrvatske kadrove, a najbolji primjeri su Komšić kao član predsjedništva iz redova hrvatskog naroda i Slobodan Popović kao poslanik u NSRS. Pakleni plan Neracionalno je razgovarati na temu "zašto je Lagumdžija jak i zašto se bez njegovog SDP-a ne može" jer izborna volja se mora poštivati. Međutim, šta ako taj isti izabrani predstavnik naroda naočigled svih ruši ustav, ruši legitimitet jednog naroda, ruši decentralizaciju zemlje, ruši ravnopravnost... da li zato postoji izborna volja i da li se i u tom slučaju ona mora poštivati?
Pakleni plan kojeg je skovao Lagumdžija samo pokazuje činjenicu koja se znala odmah poslije 3. oktobra, a to je degradiranje svega onoga što se zove Republika Srpska ili u krajnjoj liniji povratak na Vašingtonski sporazum i ono što se zove Herceg-Bosna, a u svom sjelu da se proćerdaju i sklone na stranu svi liberalisti i političari "koji su neukusni", a što upravo radi sa Tihićem. Taj isti pakleni plan vidi Lagumdžiju kao ustavotvorca nečega što niko nije smio da dirne do prošle godine. Sada je OHR tako nastrojena institucija da više nije u stanju da kažnjava jer su dobili takve instrukciji iz EU ; Lagumdžija je specijalista za pridobijanje SAD na svoju stranu, a što potvrđuje i nedavni boravak u njegovoj stranci ambasadora SAD Patrika Muna i zajednički poziv za formiranje vlasti ; ima uvažavanje u socijalističkoj internacionali... Lagumdžija ima i strana i domaća leđa Ali iz svega ovoga želim da pitam čitaoce i redovne analitičare bh. političke scene... da li im se u cijeloj ovoj priči i sa toliko izlaženja u javnosti Zlatka Lagumdžije nešto čudno mota po mislima ? To je zapravo ništa drugo do, nijedna jedina reakcija međunarodnih zvaničnika na ponašanje jednog lidera političke stranke koji ruši kredibilitet i izbornu volju drugog naroda! Kada ste čuli da je Incko kritikovao Lagumdžiju ? Kada ste čuli da ga dva Muna kritikuju (Mun i Roderik) ? Kad ste čuli da ga kritikuje PIK ? Za sve njegove izjave se uvijek daje opravdanje i uvijek ima javnog napitka, ali kada bi tako nešto čuli "ned`o Bog" od Srba i srpskih predstavnika, e tek bi tada vidjeli šta znači reakcija svih - OHR-a, PIK-a, Brisela, Vašingtona... prijetnje i spuštanje retorike bi pljuštale na sve strane.
Jasno je iz cijele priče da Lagumdžija ima i strana, a i domaća leđa jer definitivno on ne bi imao nikakve mogućnosti da ovako "glatko" uslovljava. Ideološke suprotnosti, a saradnja Koliko mu je stalo do lično-stranačkih ciljeva dovoljno pokazuje i sklapanje platforme sa strankom koja je ideološki sasvim suprotna načelima socijal-demokratije - HSP. Dok je SDP izrod "socijalističkog djeteta" dotle HSP veliča Ante Pavelića i na sva usta govori da je NDH legitimna stvar hrvatskog naroda. Lično ne mogu da zamislim koaliciju niti bilo kakav vid saradnje sa HSP-om, a kamoli da sa takvom jednom strankom se pregovara za formiranje vlasti. Rećiće te "stranačka stvar SDP-a" ? Ne, nije to stranačka stvar SDP-a, jer sa istim tim HSP-om (kao potpisnica platforme SDP-a) trebaju da pregovaraju svi politički subjekti koji pretenduju na vlast u zajedničkim organima. Ni Merkelova ne pomaže... |