Razgovori u BiH mogući samo bez prisustva stranaca

Milorad Dodik, premijer RS i lider SNSD-a, rekao je da će prihvatiti unutar BiH samo onaj dijalog u kojem glavnu riječ ne vode stranci i da je u svakom trenutku spreman da se odazove pozivu bošnjačkih političara na razgovore, te da je uvjeren da je vrijeme nametanja odluka prošlost.

Dodik u intervjuu za Nezavisne novine kaže da ukoliko se ne dođe do kompromisa, da ima rješenja da se riješi problem imovine i funkcionisanja "Elektroprenosa BiH".

Uputili ste poziv liderima svih parlamentarnih partija u BiH da se okupe i pokušaju doći do određenih rješenja. Gotovo sve partije iz FBiH su ga odbacile. Kako gledate na to?

- Ono što je važno je da svako pitanje i problem treba rješavati dijalogom. To je posebno važno u BiH i to pogotovo mimo učešća stranaca. Vidjeli smo nakon onoga u Prudu, što je trebalo da bude sinonim za domaći dogovor, da su mnogi, ne samo domaći političari, nego i stranci učinili da to ugroze i dovedu u pitanje bilo kakav dogovor u BiH, mimo arbitraže stranaca. Danas su na sceni dvije mogućnosti razgovora, u okviru domaćih aktera, a tu možemo da imamo prije svega razgovore domaćih lidera ili da to rješavamo u institucijama što ja lično preferiram.

Druga pak je ona u naivnom očekivanju da će neko doći na bijelom konju i korbačem nametnuti ono što baš njima odgovara.

Koliko je realno da stranci na taj način nastave da rade u BiH?

- Još se održava jedan krug stranih službenika u BiH koji gaje mentalitet iz prošlosti da se ovdje nametnu kao važan faktor. Bošnjački političari zadržavaju naivna vjerovanja da će neko urediti stvari kako baš njima odgovara. Oni kao da ne slušaju ono što kažu Obama, Bajden ili drugi zvaničnici SAD. Nemoguće je očekivati da Obama kaže da će se spoljna politika SAD zasnivati da slušaju, a ne da upravljaju drugim zemljama i da očekuje da će se neki njihov službenik u BiH drugačije ponašati. Prema tome, ja ih samo upućujem da čitaju jer sudbina ove zemlje zavisi samo od nas. To je poručio i Bajden, pa čak i u tom tonu u Butmiru kada je bio završni sastanak, rečeno je da odluke moramo mi donijeti. Ako mi moramo da donosimo odluke, onda moramo da sjednemo i da vidimo šta možemo da uradimo.

Koliko je realan nastavak te butmirske priče?

- Samo naivni pokušavaju da održe priču da postoji Butmir, u Butmiru ne postoji ništa. Međutim, postoji nešto što je započeto, a to je da se razgovara. Ja sam na poslednjem sastanku u Butmiru preduzeo da se na neki način nastavi dijalog koji ne smije nikako da stane. Zato sam preduzeo inicijativu da se sastanemo u petak i da razgovaramo o nekim pitanjima i u tom pogledu nešto napravimo. Međutim, dobijamo poruke da neki ne žele da učestvuju, što je njihova stvar. Oni moraju da razumiju da na sastancima koje oni očekuju da će to mobilirati stranci mi više nećemo da učestvujemo.

Da li biste se odazvali na takav poziv od političara iz FBiH?

- Ja sam spreman da ukoliko Tihić i Silajdžić ili bilo ko drugi ne dođe u Banjaluku u petak već u ponedjeljak na njihov poziv idem u Sarajevo. Međutim, nisam spreman da idem tamo gdje sjede stranci i koji se bave unutrašnjim pitanjima BiH. Pitanje evropske integracije ove zemlje je za nas, onda naravno to pitanje samo mi možemo da riješimo, a ne posrednici sa strane bez obzira na njihov značaj.

 Narednog mjeseca je sjednica Savjeta za implementaciju mira (PIC). Kako ocjenjujete atmosferu u BiH uoči njenog održavanja?

- Ovdje se radi o nekom upornom scenariju prema kojem se iznova ponavlja da se situacija dramatizuje uoči odlučivanja PIC-a. Ne mislim da to samo rade domaće snage, već i jedan broj stranaca koji samo na taj način mogu da zadrže pažnju. Imamo priču koju smo mogli da proglasimo potpunim uspjehom, a to je priča o ispunjavanju zahtjeva za liberalizaciju viznog režima. Niko o tome ne priča. Gotovo svih 167 zahtjeva na tom putu su ispunjeni, osim dva koji treba da se završe. Odjednom, čim se to završilo, kao da se ništa nije uradilo i odjednom neki novinari i nezavisni analitičari pričaju kako je još gora situacija nego što je bila prije tri mjeseca, kada smo morali da riješimo nekih 30 zahtjeva za viznu liberalizaciju.

Na sjednici bi trebalo da se razmatra i pitanje državne imovine. Da li ima napretka u vezi s tim?

- To je vještačko pitanje koje je nametnuo Pedi Ešdaun. To pitanje je bilo definisano i odjednom se to nametnulo kao pitanje kojim bi se trebalo baviti. Visoki predstavnici su se ovdje postavili kao mikro-menadžeri koji se uključuju gotovo u svako nebitno pojedinačno pitanje. Naravno da se iz toga razvio monstrum koji se zove pitanje imovine koji uopšte nije ni postajao do 2005. godine.

Kako će se na kraju riješiti to pitanje?

- Mi nećemo dugo držati ovu situaciju. Ukoliko ne bude rješenje u nekoliko narednih sedmica, mi ćemo donijeti zakon i deblokirati imovinu koja već nepotrebno četiri godine stoji.

Donesen je zakon o zabrani raspolaganja imovinom u RS. Po staroj proceduri OHR-a, mi taj zakon treba da usvojimo i da ga odmah promijenimo, što možemo da uradimo na jednoj sjednici Skupštine, što ćemo najvjerovatnije i učiniti. Mi nemamo potrebe da trpimo ogromnu ekonomsku štetu zbog toga i da ne možemo da razvijamo svoje institucije i mnoge industrijske zone zato što je to neko zabranio.

Kakav je Vaš stav o ulasku BiH u NATO?

- Mnogi poslovi o trasiranju puta za NATO su urađeni u ranijem periodu. Oni koji su to radili sada nama govore da to ne treba. Treba razumjeti strahove i animozitete ljudi prema NATO. Srbi u BiH nemaju razlog da gaje ljubav prema njima. Moramo da povučemo poteze koje možda mnogi ljudi neće ni razumjeti u trenutku kada se dešavaju, ali će ih sigurno razumjeti u budućnosti. Mi polazimo od pretpostavke da BiH treba da bude demilitarizovana, nismo uspjeli do kraja u tome, ali smo uspjeli da nema regrutacije i služenja vojnog roka i što smatram svojim velikim uspjehom.

Imajući u vidu budućnost, mislim da je veoma važno da nastavimo izgradnju puta prema NATO savezu i da ćemo u tom pogledu dobiti nešto što mnogi ne žele da vide, a to je garancija stabilnosti. Moramo se naviknuti da sva rješenja moraju biti rješenja demokratskih procedura, i da niko ovdje ne može da računa na nasilje bilo koje vrste. Biću do kraja iskren i reći da Srbi u BiH vjerovatno u budućnosti ne bi imali značajne šanse da dođe do nasilja, ne zato što nisu dobri borci, ili što nemaju čime da ratuju već zato što ljudi neće da ratuju. To je problem što možda neko hoće u BiH da ratuje, ali Srbi sigurno neće, jer nisu u raspoloženju i u tome transu kao neki drugi. U svakom slučaju, ukoliko idemo dalje prema tim organizacijama, to je znak naše globalne bezbjednosti na našem prostoru i to je dobitak daleko veći nego što je prigovor, zašto ne bi trebalo.

Mnogi kažu da neke odluke donosite iz hira. Da li je to tačno?

- Mogu da govore kako je ovdje stvar nekog hira. Iza svih naših poteza stoji osmišljena politika. RS nikada nije imala odgovorniju garnituru ljudi sa stanovišta odlučivanja o važnim pitanjima u ime RS. To mnogima ne odgovara i željeli bi da vide ovdje dezintegraciju i posvađane lidere. Uspjeli smo da vratimo dostojanstvo institucija koje su bile potpuno devastirane 2005. godine. RS je ličila kao da je sama sebi došla na 40 dana. Gotovo niko 2005. godine nije vjerovao da je moguće zaustaviti reformu policije, a sada je to iza nas. Nijedna stvar koju smo pokrenuli nije bila protiv Dejtona ili protiv institucija ili procedura. Mi smo naučili i shvatili da naša odbrana zavisi od poštivanja procedura i zakona. Ako sad saznajemo da su mnogi saradnici Pedija Ešdauna govorili da je reforma policije bila nepotrebna, a i Evropa je shvatila da je to nepotrebno, onda vidimo na koji način oni rade. Zašto bi onda vjerovali bilo čemu što nam kažu ako su imali takva iskustva. Danas čitamo mnoge knjige pa i Pedija Ešdauna koji kaže da je ovdje došao da ruši Dejton, a ne da ga gradi.

Nametanje odluka u vezi sa "Elektroprenosom BiH" je izazvalo oštru reakciju iz RS. Kako prevazići problem u toj kompaniji?

- Mi nismo zainteresovani za jačanje BiH. Ona može da egzistira samo uz uvažavanje prava i digniteta RS, tako i oko "Elektoprenosa". Vidjećemo kako će se stvari odvijati i mi smo veoma ozbiljni po tom pitanju. Ako bude bilo kakvih mjera koje će dovesti do toga da se mimo Srba u tom preduzeću odlučuje i donose odluke, onda se mora računati da smo mi spremni da zaštitimo svoje interese. Ja sam kao predsjednik Vlade po zakonu zadužen da štitim interese RS. Mislim da je rješenje da se održi sjednica Skupštine "Elektroprenosa", da se odbiju mjere koje je visoki predstavnik nametnuo i da se dogovorimo kako ćemo ići dalje. Mi nismo protiv toga da "Elektroprenos" nastavi funkciju, ali to mora da bude prilagođeno našim interesima.

Da li vjerujete da će Bošnjaci odbiti odluke visokog predstavnika?

- Na tom pitanju najbolje vidimo kako se arogantno Bošnjaci i njihovi predstavnici ponašaju kada nešto dobiju, kada im neki stranac nametne neko rješenje. Tako na primjer, svi smatraju da je nametnuti zakon o javnim nabavkama u BiH štetan i predstavlja doprinos neefikasnosti institucija. Međutim, pošto su oni to dobili na nivou BiH, neće da razgovaraju o tome bez obzira na to što je loš i što oni sami kažu da to treba biti promijenjeno. To nam je jasan signal šta se dešava kada se donose odluke pod nečijim pritiskom ili naivnom vjerom da treba da budemo dio nekog navodnog dobroga. Pogledajte kako su prošli Hrvati u FBiH, da mi sada idemo u priče kao što neki stranci kažu da ima Evropa mehanizme zaštite manjina. Šta to znači da oni nas smatraju manjinom u BiH i da treba da budemo sretni jer imaju mehanizme. Zaboravljaju da smo mi ovdje konstitutivan narod.

Da li se do kraja godine može očekivati rebalans budžeta?

- Ovim budžetom ćemo završiti ovu godinu. Naravno da na RS ima određenih negativnih efekata svjetske ekonomske krize. Neki su slavodobitno dočekali tu krizu u nastojanjima da kažu da će ovdje biti samo čemer i jad. U svemu tome smo kroz reorganizaciju određenih programa koje smo ranije osmislili nekako ipak lakše prošli nego drugi uz evidentne negativne efekte. Kriza je uzdrmala Ameriku, Njemačka je u krizi, a neki ovdje u RS pokušavaju da kažu da su za sve krivi samo ovi što sjede ovdje u vlasti. Kriza je uticala na to da se izgube neka radna mjesta, ali mi nismo prestali da se brinemo o tim ljudima.

S kojim problemima se susrećete?

- Problem je u smanjenom obimu trgovine, biće pad u oblasti poljoprivrede zbog loše klimatske godine, ali računam da na RS neće imati negativne efekte recesija kao što imaju zemlje u okruženju. Budžet će biti održan na ovom nivou kako je utvrđen rebalansom. Nećemo ići ni u idućoj godini s većom budžetskom potrošnjom nego što je sada, možda čak nešto i smanjimo. Ono što moramo je da se usmjerimo na pitanje privrede. Postoji opšti okvir koji smo uspostavili i ovo je najstimulativniji prostor za rad privrede jer imamo najmanji porez na dobit, najniže poreze na plate, najmanje doprinose u regionu, i najjeftiniju električnu energiju. Mi želimo da pomognemo svugdje gdje postoji potreba i osmislili smo razvojni program koji daje efekte ma šta ko mislio o njemu, to je najčistija stvar.

Ipak, javna revizija je našla niz zamjerki u radu IRB-a.

- Javna revizija mora da postoji, to je nesporno, ali sam glavni revizor pokušava da glumi ovdje Eliota Nesa koji uvijek iskaže nešto što je u sferi sumnje. Tvrdim da je IRB potpuno zaštitila javni kapital. Mi nismo željeli da izgubimo nijedan fening javnih sredstava i ne gubimo ga. Nijedan kredit koji plasira IRB nije sporan. Oko IRB-a, kada uđete u analitiku i pogledate sve vidi se da nijedan kredit nije sporan i nije izgubljen te se prati namjenska upotreba tih sredstava. Čeko mora da postoji ili neko ala Čeko, ali ipak mislim da je nekorektan.

Posebna pažnja je bila usmjerena na izgradnju prostorija za IRB.

- Tačno je da je kupljen prostor i da je investitor zapao u probleme i da taj prostor još nije u funkciji. Pa pogledajte malo u svijetu šta se dešava, pogledajte koliko preduzeća propada. Otiđite malo na Crnogorsko primorje pa vidite koliko je tamo napravljeno kostura koji dalje ne mogu da se grade, on je napravio čitav slučaj iako tamo nema krivičnih djela. Kada pravite za institucije, ne valjate, kada ne pravite, opet ne valjate. Ne kažem da je ovdje sve sjajno, ali sigurno je bolje nego na mnogim drugim mjestima.

Postoji mogućnost da FBiH ne ispuni uslove MMF-a. Kakve bi to posljedice moglo da ima po RS?

- Nije fer da RS ima loše posljedice zbog FBiH. Moram i ovdje da kažem da je RS bio uskraćen stendbaj aranžman ranijih godina, a da nije ispunjavala uslove koji su bili više politički nego fiskalni. Danas su nam upakovali da ukoliko FBiH ne može da ispuni uslove, da ne možemo ni mi da dobijemo novac. To bi bio nepotreban gubitak, ne dobiti taj novac koji su u ovom trenutku najjefitnija moguća sredstva. Mi ćemo to shvatiti kao direktnu štetu od strane Federacije prema nama. Kao što smatramo da je šteta što nam nisu isplatili 250 miliona maraka poslije odluke Doma za ljudska prava vezano za penzije i da to ignorišu. Pored toga svake godine zakinu 50-60 miliona indirektnih poreza. Šta ja treba da mislim, da volim tog ko mi uporno pravi probleme i dovodi RS u situaciju da ima ogromnu štetu. Mi ovo oprostiti nećemo. Ili ćete nam dati ono što nama pripada, ili ćemo tražiti način da vidimo kako da se zaštitimo od FBiH. Ne možemo mi ići u sljedeću godinu u iščekivanju da li će u FBiH postojati politička volja da se nešto uradi. Nama nije bilo lako sve ovo raditi. Godinama su nas napadali i govorili – vi imate manja primanja boraca, manja primanja penzionera itd. Neka sada oni smanjuju, oni su to uradili jer je bilo nerealno što i sam MMF kaže. Mislim da će biti težak politički trenutak u BiH ukoliko ne bude ispunjen stendbaj aranžman zbog Federacije.

Jedan od projekata koji zanima građane je i izgradnja mreže autoputeva. Dokle se stiglo na tom polju?

- Radovi na trasi Banjaluka–Gradiška izvode se veoma intenzivno. Na toj dionici imamo problem dodira na Savi s Hrvatskom. Mislim da je napravljena atmosfera da se to pitanje riješi mada smo više opstrukcije u vezi s tim imali iz BiH nego iz Hrvatske. Ne treba nama takva BiH koja će nam praviti opstrukcije na ono što mi radimo i što je logično. Sad već imamo dogovor da se ubrzaju aktivnosti na izradi projekta mosta gdje smo spremni da damo pola novca za tu izgradnju, i imamo ga, i Hrvati pola novca. Što se tiče završetka te trase, mislim da će rok do proljeća naredne godine biti održiv.

Šta je sa dionicom do Doboja?

- Uradili smo veoma opsežne aktivnosti na planu relacije Doboj–Banjaluka, što se tiče imovinsko-pravnih odnosa. Ono što čekamo do kraja ovog mjeseca je izvedbeni projekat koji treba da stigne iz zagrebačke firme IGH, koji kasni. U svakom slučaju, u narednim danima planiramo važan sastanak sa "Štrabagom" i da vidimo njihovu spremnost za takav projekat. Mi čekati nećemo, "Štrabag" je dobro došao u svemu tome, ali ako se pokaže eventualna nemogućnost da uđu u realizaciju tog projekta, mi ćemo vidjeti neke druge alternative.

Realizacija kojih investicija se može očekivati u sljedećoj godini ?

- Na prostoru Doboja se odvijaju još dvije važne investicije. Jedna od njih je HE na rijeci Bosni, a druga je TE u Stanarima, gdje već traju pripremni radovi. Sve skupa to bi trebalo da bude sigurno oko milijardu evra investicija. Planiramo jači oblik gasifikacije u RS. Nedavni razgovor sa Medvedevim bio je posvećen i tom pitanju. Potpuna podrška Tadića i Medvedeva projektu gasifikacije RS je veoma važna.

Pored toga, nesmetano se odvijaju radovi kompleksa Čemerno gdje je Vlada ranije izdvojila 70 i nešto miliona maraka gdje se već probija tunel i počela je gradnja vijadukta koji su dinamički bili predviđeni da će biti završeni prije roka. Sve opštine u Hercegovini su nam rekle da je za njih najvažniji projekat Čemerno. U Trebinju će biti intenzivirana izgradnja aerodroma bez obzira na to šta ko o tome mislio, jer smatram da RS treba da ima više od jednog aerodroma.

Da li će biti otpuštanja radnika i smanjenja plata u administraciji RS?

- Odgovorne vlasti u ovakvim vremenima uvijek moraju da planiraju ne samo rast već i određene restrikcije u oblasti administracije. Preduzeli smo mjere da snimimo situaciju na koji način će se, ukoliko prihodi počnu da padaju, morati smanjivati administracija. To nije konačna odluka, niko nije rekao da se mora desiti, ali mi moramo da budemo pripremljeni za eventualno tako nešto.

Ja neću oklijevati da smanjim administraciju, pa čak i eventualno plate u javnom sektoru ukoliko razvoj ekonomije i budžetski prihodi budu takvi da se to mora uraditi. U ovom momentu naša politika je jasna, zadržati postojeći nivo potrošnje, što znači zadržati plate na ovom nivou u javnom sektoru, jer ako smanjimo plate, smanjuju se i doprinosi za fondove jer onda je to udar na smanjenje penzija i na mnogo čega drugog.

(Ovaj razgovor objavljen je u Nezavisnim novinama, 27.10.2009)